Bilteni prinova

Preporučena beletristika za čitanje

Čitajući knjige nećeš usavršiti vještinu življenja. Život je neobuhvatno protjecanje: opire se svakom određenju. Čitajući knjige nećeš doprijeti do istine. Sve što je napisano, izmišljeno je – stvarnost se ne pokorava riječima. Čitajući knjige nećeš postati ni sretniji ni bolji, ali knjige moraš čitati da bi to shvatio! Miro Gavran

PREPORUKA KNJIGA ZA ČITANJE

Knjige koje sam posudila iz naše školske knjižnice i pročitala tijekom održavanja nastave na daljinu, vrlo rado preporučam pročitati svima, posebno tijekom ljetnih praznika.

Tisuću i jedna noć

Preveo s arapskog jezika i priredio Esad Duraković, 2 izdanje VBZ Zagreb, 2010. Biblioteka Tridvajedan, Historijska čitanka Miljenka Jergovića, knj. br. 3

Priče Tisuću i jedne noći su stigle u Europu početkom 18. stoljeća, a priču poznatu kao Tisuću i jednu noć oblikovao je Jorge Luis Borges. Originalna verzija nikada nije pronađena, a smatra se da je nastala između 800. i 900. godine. Knjiga sadrži 19 priča: o caru Šahrijaru i njegovom bratu Šahzemanu; o magarcu, biku i zemljoradniku; o trgovcu i ifritu; o ribaru i ifritu; o hamalu i djevojkama; o mjenjaču i lopovu i dr. Glavni protagonisti priča su perzijski kralj Šahrijar i perzijska kraljica Šeherezada koja svom mužu tijekom 1001 noći priča priče ali ih prekida na najzanimljivijem dijelu kako bi produžila svoj život. Kralj Šahrijar je otkrio nevjernost svoje bivše žene koju je ubio i sve je žene proglasio nevjernima. Nakon toga se ženi djevicama samo iz razloga kako bi ih ubio idućega jutra. Šeherezada se pristane udati za njega i tijekom prve bračne noći mu ispriča priču ali ju nije završila. Kralj je želio čuti kraj priče i na taj je način kraljica sebi produžila jedan dan života. Sljedeće noći, nakon što je kraljica završila prvu priču započinje pričati novu priču koju ne želi završi i tako je to trajalo 1001 noć.

Tajna kći, autorica Shilpi Somaya Gowda u izdanju Profil kao svjetski bestseler 2013., s engleskog prevela Branka Maričić.

Knjiga je posvećena roditeljima koji su „tijekom svoga života darovali mnogo, pa je u mojem sve postalo moguće“. Roman priča o Indiji koja ne voli jednako svu svoju djecu, o majčinstvu i općenito o daru roditeljstva, o vrijednosti obitelji, ljubavi i opraštanju. Knjiga je bogata emocijama koje pobuđuju razmišljanja o vrijednosti darovanoga života.

Kopile Istanbula, autor Elif Shafak u izdanju Hena Com, s engleskog prevela Mirna Čubranić, 2011.

Knjiga počinje citatom koji je Uvod u jednu tursku pripovijetku …i jednu armensku: „Jednom bijaše; jednom ne bijaše. Stvorenja Božjih bješe u izobilju poput zrnevlja, a govoriti previše smatralo se grijehom…“ Roman opisuje bogatstvo različitih odnosa u američkim, armenskim i turskim obiteljima.

Pregovaračica, autor K. J. Howe u izdanju Znanje 2017. godine. Prevela s engleskog Ana Silić.

Kriminalistički obiteljski roman započinje citatom Oscara Wilde iz djela Žena bez važnosti: „Djeca isprva vole svoje roditelje; kad narastu, ona ih osuđuju, a ponekad i praštaju.“ Knjiga je bogata akcijama, zapletima, kriminalom, zavjerama. Središnja radnja u knjizi su tragični obiteljski odnosi isprepleteni ljubavlju i mržnjom, istinom i lažima, osvetom i opraštanjima…

Umijeće ratovanja za žene, Sun Tzuove drevne strategije i mudrost za pobjeđivanje na poslu i u životu, autor Chin-Ning Chu, u izdanju Profila, 2008., prevela s engleskog Zdenka Sajko.

Knjiga sadrži 13 poglavalja, a u svakom donosi zrno mudrosti i životne istine za kojom svi težimo kako bi postigli sklad i ravnotežu svakoga dana u svakoj životnoj situaciji. Teme poglavlja su: Elementi strategije, Brza pobjeda, Upoznajte sebe i druge, Prvo pobijedite, onda se borite, Upotrijebite tempiranje za proizvodnju impulsa i dr. Temeljni sadržaj knjige je aktualizirano Sun Tzu umijeće ratovanja, priručnik napisan prije 2500 godina kako bi se neprijatelja pobijedilo lukavošću i strategijama i taktikama uspješnoga ratovanja bez gubitaka, kao pobjednici.

Nigdjezemska, autor Josep O’neill u izdanju Profil, 2009. Preveo s engleskog Tomislav Kuzmanović.

Na početku knjige autor citira Whitmana, a zatim i Nietzschea. Glavni protagonist romana je Nizozemac, investicijski analitičar koji sa suprugom Engleskinjom i sinom, nakon napada u New Yorku seli iz stana u hotel. Ove izvanredne okolnosti ukazuju na bračnu i obiteljsku nestabilnost. Nakon što ga supruga i sin napuštaju i sele u London, njegov se život raspada u očaju, nesigurnosti, usamljenosti, lažnim prijateljstvima…

Gospa od badema, autorica Marine Fiorato, u izdanju Profil, 2010., s engleskog prevela Željka Gorički.

Bestseler o slatko gorkom okusu ljubavi, umjetnosti, obitelji, ratovima, preživljavanju u Lombardiji 1525., renesansnoj Italiji. Glavni lik Simonetta di Saronno izlaz iz okvira ponašanja svoga plemenitaškoga staleža. U Saronno dolazi umjetnik Luini oslikati zidove crkve Gospe od Utočišta gdje će zauvijek ovjekovječit lik Simonette u Madoni. Intrigantna ljubavna priča koja potiče na razmišljanje.

Graditelj svratišta, autor Ivan Aralica, izdanje Školske knjige, 2011.

Zadnji dio trilogije, povijesni roman koji prati obitelj Grabovac u Putu bez sna i Dušama robova. Jakov Grabovac je graditelj svratišta za vrijeme Napoleonove vladavine u Dalmaciji gdje je vrlo snažna stranka koji oružjem i borbom želi Dalmaciju sjediniti Hrvatskoj. Radnja romana isprepletena je opisima obiteljskih običaja, statusa žene u društvu, utjecaju turskih i francuskih vladara.

Sramota, autor John Maxwell Coetzee, u izdanju Biblioteke Jutarnji list 2004. Preveo s engleskog  Petar Vujačić. Autor je dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2003.

Roman opisuje stanje u Cape Townu nakon pada apartheida u čijem je središtu sveučilišni profesor David Lurie. Protagonist svojim ponašanjem izlaz iz granica moralnoga ponašanja sveučilišnoga profesora jer zavodi jednu svoju studenticu. Međutim, rezultat je gubitak posla, prijatelja, egzistencijalne i psiho-fizičke sigurnosti te nalazi utočište u svojoj kćerki Lucy kojoj pomaže na njezinom imanju. Oboje su doživjeli brutalni fizički napad u vlastitoj kući, krađu automobila i uništavanje imovine gdje otac nije uspio zaštiti svoju kćer ni sebe.

Svjetionik, autorica Virginie Woolf, u izdanju Biblioteke Jutarnji list 2004.

Roman je objavljen 1927. godine,  a čine ga tri dijela s vremenom radnje prije i poslije Prvog svjetskog rata. Roman prati životne okolnosti obitelji Ramsay u ljetnikovcu koji je na suprotnoj strani od svjetionika.

Sardinia blues, autor Flavio Soriga, u izdanju Novela Media, 2010. Prevela s talijanskog Ana Badurina.

Roman opisuje život u Sardiniji kao postmodernističkoj, postetničkoj i poetskoj zemlji u kojoj prati život trojice prijatelja. Mladići žive opuštenim životom u kojem zabava zauzima centralni dio gdje se isprepliću brojni susreti s osebujnim mladim osobama. Roman svakom stranicom poziva na daljnje čitanje i otkrivanje životnih situacija koje su poznate gotovo svakom mladom čovjeku 21. stoljeća.

Fališ mi u proljeću, u jeseni, u ljetu, u zimi, autorica Mani Gotovac u izdanju Profil, 2013.

Mogli bi reći memoarski roman koji započinje rečenicom „Sve u ovoj knjizi je izmišljeno. Osim imena i prezimena.“ Upravo je suprotno, sve opisano u knjizi je stvarano, a imena i prezimena su izmišljena. Intrigantna priča o osobnom traženju istine, vjere, nade i ljubavi koje se otkriva na svakoj stranici ovoga, mogli bi reći, autobiografskog romana. Zanimljivo, poznato o nepoznatome, poučno za osobno propitkivanje vlastitih koraka u životu.

Alta Pavin Banović, knjižničarka

(21. svibnja 2020.)

******

PREPORUČENE KNJIGE ZA LJETNE PRAZNIKE

Julijana Matanović, Zašto sam vam lagala 

Priče o cipelama i lusterima, očevima i skrbnicima, vlakovima i knjigama, strahovima i sanjarenjima, kućama i domovima – godinama intrigiraju književne teoretičare i zadobivaju ljubav šireg čitateljstva. Dok prvi pokušavaju odgovoriti na pitanja vezana uz model autobiografije u kojem autorica izmišlja događaje ali pri tome se ne odriče imena stvarnih osoba, drugi se uopće ne zamaraju što je u knjizi istina, a što laž.

Markus Zusak, Kradljivica knjiga

Priču iz 1939. godine u Njemačkoj kojom vladaju nacisti, pripovijeda sama Smrt. Djevojčicu Liesel i njenog mlađeg brata majka je prisiljena povjeriti prijateljima, a kad Lieselin mlađi brat umre, ona na njegovom grobu pronalazi knjigu uz koju će naučiti čitati i koja će joj promijeniti život. To je početak priče koja istražuje snagu riječi: njihovu moć da potaknu, uništavaju, ali i liječe. Gaseći žeđ za čitanjem, Liesel postaje kradljivica knjiga, spašava ih i skriva. Zusakov roman o djevojčici i Smrti, priča je o nadi i ljepoti koje opstaju usred užasa i tuge, priča o ljubavi i smrti, koja svojom snagom ne zaostaje za Dnevnikom Ane Frank.

Dan Brown, Da Vincijev kod

Roman “Da Vincijev kod” je kombinacija je trilera, eseja o povijesti umjetnosti i religijskog simbolizma – tajnovita ubojstva, fascinantne ezoterije, nastajale tijekom povijesti Zapada, narav osmijeha Mona Lise, tajne Svetoga grala, ukratko baš ovim romanom Dan Brown je dokazao svoju jedinstvenu spisateljsku umješnost. Nije slučajno da je njegov najbolji roman “Da Vincijev kod” jedan od najuspješnijih bestselera svih vremena i u Hrvatskoj i u inozemstvu – u samo tri godine prodan je u više od pedeset milijuna primjeraka.

Jostein Gaarder, Sofijin svijet

Roman Sofijin svijet nastao je iz autorove želje da na pristupačan i lagan način predstavi čitateljima razvoj filozofske misli i njezine najistaknutije aktere, od grčkih početaka sve do  današnjih teorija. Gaarder je oblikovao djelo vrlo složene građe u kojem se isprepleću elementi povijesti filozofije, trilera i priča za mlade. Knjiga je vrlo brzo postala europski bestseler koji se dugo vremena zadržao na prvom mjestu najpopularnijih naslova u Engleskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, čak i u  Japanu. Sofijin svijet prava je književna poslastica za sve koji još uvijek traže smisao u svakodnevici te odgovore na vječna pitanja o postanku života i svemira.

Christiane F., Mi djeca s kolodvora Zoo 

Ako želite pročitati neku istinitu priču u kojoj ništa nije uljepšano, to je svakako dirljiva priča mlade Cristiane F., čiji je život krenuo u zlo. S dvanaest je godina u klubu za mlade u Evangeličkom centru u Berlinu počela pušiti hašiš, s trinaest je u diskoteci prvi put kušala heroin. Uvukla se u pakao droge i postala ovisnica. Ujutro u školi, poslijepodne s prijateljima narkomanima na berlinskom kolodvoru Zoo. U početku misli da može prestati, ali od droge nije lako odustati. Sve više je tonula, dok nije dodirnula dno. Novac za drogu postaje joj glavna opsesija pa se počinje i prostituirati. Christianu F., nažalost uskoro droga ubija…

Michal Viewegh, Odgoj djevojaka u Češkoj

Odgoj djevojaka u Češkoj -Roman je satiričan  prikaz češkog društva  postkomunističkog vremena i prvih tajkuna koji su se uzdigli nakon komunizma. To je ujedno i vrlo intrigantno ispričana ljubavna priča. Glavni lik romana je učitelj kojeg lokalni bogataš angažira kako bi poučavao njegovu kćer Beatu, očajnu  mladu djevojku koja ni s kim ne razgovora i pasivna je u životu. Teški zadatak poučavanja djevojke, koja ga potpuno ignorira, duhoviti je Vieweghov učitelj obavio i više nego dobro, uspio se čak i zaljubiti…

Milan Kundera, Šala

U Šali je Kundera iz hašekovske tradicije preuzeo smijeh i šalu (ali kroz suze) i dodao svoju nepodnošljivu lakoću pripovijedanja kroz analizu čovjekove sudbine. Svoj humor Kundera je ovako obrazložio: “Vrijednost i duhovitost naučio sam tijekom staljinističkog terora. Bilo mi je dvadesetak godina. Uvijek sam prema načinu na koji se netko smije mogao prepoznati osobu koja je bila staljinist, osobu koje se ne moram bojati. Duhovitost je bila pouzdan znak prepoznavanja. Još od tada užasnut sam svijetom koji gubi smisao za humor.” Šala – roman s mnoštvom sporednih epizoda i kratkih esejističkih diskursa, ali tako duhovito i mudro da nakon čitanja osjećamo intelektualno zadovoljstvo bez obzira na težinu tematike.

Anna Frank, Dnevnik  Anne Frank

Knjiga je dnevnik djevojčice Anne Frank koji je pisala za vrijeme dvogodišnjeg skrivanja od nacista u Nizozemskoj. U obliku pisama, koja je pisala zamišljenoj prijateljici, Anna opisuje dane svoje samoće i svojih razmišljanja. Iako nije preživjela rat, Anna je svijetu ostavila jedan od najpotresnijih dnevnika ikada napisanih. „Usprkos svem zlu, ja i dalje vjerujem da su ljudi uistinu dobri u svojim srcima“, napisala je u jednom od svojih zapisa. Danas se ta knjiga smatra ključnim djelom 20. stoljeća.

Pavao Pavličić, Koraljna vrata

Koliko hrvatskih filologa usne razmišljajući o tome da će baš oni pronaći izgubljena pjevanja velikog hrvatskog epa, «Osmana»? Ali koliko bi njih bilo spremno – kada bi spoznalo da je veliko otkriće dokinulo prirodnu zemaljsku ravnotežu – pronađene dijelove zatajiti, ponovno zagubiti? Pavao Pavličić u svom romanu «Koraljna vrata» nije se samo pozabavio Gundulićevim epom, nego je obradio, lako i nenametljivo, jednu od najvećih tema umjetnosti, odnos dobra i zla. Jer, iznad svega u čemu jesmo morala bi biti harmonija, i briga o svijetu u kojemu se sve češće, kako to u romanu stoji, razbolijevaju djeca. I u kojemu je miris lipe sve prigušeniji.

Pavao Pavličić, Dunav

Ova „specifična proza o jednoj rijeci i jednom gradu“, prvi put objavljena 1983. godine, svakim novim objavljivanjem zadobiva novi kontekst, kako unutar opusa samog autora, tako i unutar povijesne zbilje u kojoj se zateče. Drugom izdanju iz 1992. pridodan je post scriptum: 7 vukovarskih razglednica prvotno objavljivanih u Večernjem listu, koje s originalnim tekstom čine sadržaj novoga izdanja. „Ta se specifična autobiografska proza…, djetinjstvo u Vukovaru, koji je u međuvremenu postao hrvatski grad-simbol, tada čitala prije svega uokvirena hrvatskom zbiljom početka devedesetih i vukovarskom tragedijom, pa je na taj način dobila posve druge dimenzije.“

Alta Pavin Banović, knjižničarka

(20. lipnja 2019.)

WordPress.com.

Up ↑

Create your website at WordPress.com
Get started
%d bloggers like this: